qr-code 2 PA

Bara di lechi / Rubberwijnstok / Rubber vine

Cryptostegia grandiflora

E bara di lechi ta un mata ku ta krese kasi tur kaminda na Kòrsou, for di nos parkenan nashonal te kantu di kaminda. Komo mata e por krese te 2 meter haltu , pero ku sufisiente awa e mata akí por krese i subi te 5 meter haltu den un luna! E mata akí tin flornan ros kla.

E bara di lechi ta originá di Madagaskar. Durante Promé Guera Mundial a importá e mata na hopi kaminda, entre otro Kòrsou. E motibo prinsipal pa importá e mata akí tabata e latex ku por prosesá den rùber. Traha rùber for di latex ta simpel: ora e líkido kuminsá seka, ta lor’é entre bo palmanan, i asina ta krea un bala chikitu di rùber. Sinembargo, e industria di rùber no tabata muchu interesá den e mata aki debí na e binida di rùber sintétiko.

E bara di lechi ta un plaga pa mondi. E mata ta reprodusí rápidamente i ta krese riba tur otro mata i palu i sofoká nan.

 

Portèt: Wikipedia, David J. Stang

 

Portèt: Wikipedia, David J. Stang

Portèt: Stichting Uniek

Wayaká / Pokhout / Roughbark lignum-vitae

Guaiacum officinale

E wayaká ta un palu semper bèrdè ku un korona sfériko ku flornan blou. E palu ta sumamente duru i sa us’é entre otro komo seyo rondó di as di barku, pa traha muebles i katròl. E palu ta lubriká su mes. Siglonan pasá, e palu akí tabata konosí prinsipalmente pa su funkshon medisinal, pa kua tabata saká gòm for di e palu.

E palu ta krese pokopoko, esei ta pasobra palu duru ta krese mas pokopoko ku palu ménos duru. E wayaká tin un tronkon ‘manchá’ rekonosibel na e kaska ku ta lòs na vários lugá segun ku e palu ta bira bieu. E palu akí no ta drif den awa.

Ta haña e wayaká den e partinan tropikal di Nòrtameríka i Suramérika i riba e islanan den Karibe.

Loke hopi hende no sa ta ku e palu aki ta un espesie protehá bou di e lista di CITES-II, meskos ku e otro espesienan den e género Guaiacum.

Portèt: Frensel Mercelina

Portèt: Frensel Mercelina

Ondersteund door WordPress | Thema: Baskerville 2 door Anders Noren.

Omhoog ↑