Karawara di mondi / White manjack
Cordia alba syn. dentata
E karawara di mondi (òf karawara blanku) por krese te un haltura di mas òf ménos 7 meter. E palu aki ta karga flor blanku den grupo. E flornan fertilisá ta bira bèshi. E bèshi ta komibel, pero mayoria hende no gusta nan pa motibu di nan tekstura lèbèlèbè. E bèshi ta mashá pegahoso i tabatá us’é komo lèim, por ehèmpel pa traha fli. Hende a us’é tambe pa trata kabei rasta.
E espesie aki ta nativo di e parti sùit di Merka, di Mexico, Sentroamérika, Colombia i Venezuela. Den Karibe, e karawara di mondi ta presente riba vários isla. Tambe tin karawara spañó den Kabouterbos. E palu ta parse karawara di mondi un tiki, pero esun aki ta karga flor oraño i fruta grandi koló blanku ku ta kologá na e palu.


Dreifi di laman / Zeedruif / Sea grape
Coccoloba uvifera
E dreifi di laman ta un palu semper bèrdè ku por krese te ku 8 meter haltu. E palu aki tin blachi grandi ku seku parse kueru, i ta un mata masha resistente kontra salu i bientu. Mayoria biá bo ta haña e palu aki serka laman. E palu ta produsí fruta lila chikitu ku ta kla ora nan bira lila skur. Ta usa e palu duru aki pa traha muebles.
E espesie di palu akí ta krese prinsipalmente na sentroamérika i e parti nòrt di suramérika. E dreifi di laman ta komun na Kòrsou kantu di laman, pero tambe den sabana. Si bo wak rònt bon, lo bo mira e palu akí hopi kaminda.

